Suvremena znanost i povijesni dokazi za uskrsnuće Isusa Krista

Uvod

• • Čovjek je jedino biće koje se pita: Tko sam? Zašto postojim? Što je smisao mog života?

• • Otkad je moderni čovjek odbacio vjeru u Boga, pokušava pronaći odgovore sam, ali rezultati su obeshrabrujući.

• • Kršćanska nada u uskrsnuće donosi svjetlo u ovu tamu – tvrdi da čovjek nije samo slučajna pojava, već stvoren na sliku Božju i pozvan na vječni život s Bogom.

• • No, ako ta nada nije utemeljena u činjenicama, ona je samo iluzija.

• • Ključno je pitanje: Je li Isus Krist zaista uskrsnuo?

Povijesni odnos teologije prema uskrsnuću

• • Liberalna teologija 19. i 20. stoljeća odbacila je mogućnost čuda i tvrdila da su evanđeoski izvještaji mitovi.

• • Karl Barth i Rudolf Bultmann smatrali su da uskrsnuće nije povijesni događaj već simbolika vjere.

• • Od 1950-ih, znanstvene rasprave o povijesnosti uskrsnuća dramatično su se promijenile.

• • Ernst Käsemann i Hans Grass otvorili su pitanje povijesnih temelja evanđelja.

• • Hans von Campenhausen branio je povijesnu vjerodostojnost praznog groba.

• • Do kraja 20. stoljeća skepticizam je oslabio, a znanstvenici koji negiraju uskrsnuće sada su oni koji su u obrani.

Ključni povijesni dokazi

Povijesni dokazi za uskrsnuće mogu se podijeliti u tri glavne kategorije:

Ukazanja uskrslog Isusa

Prazan grob

Nastanak kršćanske vjere

1. Ukazanja uskrslog Isusa

• • Pavlova predaja u 1. Korinćanima 15:3-5 sadrži najraniji kršćanski credo – povijesni zapis star samo 5 godina nakon Isusove smrti.

• • Pavao je tu predaju vjerojatno primio u Jeruzalemu tri godine nakon svog obraćenja (Galaćanima 1:18).

• • Više od 500 ljudi vidjelo je Isusa nakon uskrsnuća – ovaj popis svjedoka mogao se provjeriti među suvremenicima.

• • Skepticizam prema evanđeoskim izvještajima proizlazi više iz filozofskih predrasuda nego iz povijesnih dokaza.

2. Prazan grob

• • Prije se tvrdilo da je prazni grob mit, ali danas većina povjesničara prihvaća njegovu povijesnu vjerodostojnost.

• • Ako je Isusovo tijelo ostalo u grobu, židovski vođe bi ga pokazali da zaustave širenje kršćanstva.

• • Glavni razlozi za prihvaćanje praznog groba:
    
    • • Povijesna pouzdanost priče o ukopu – Isus je bio pokopan na poznatoj lokaciji.
    • • Pavao u 1. Korinćanima 15:4 navodi da je Isus bio pokopan i treći dan uskrsnuo.
    • • Žene su prve svjedokinje praznog groba – u patrijarhalnom društvu žensko svjedočanstvo nije bilo pouzdano, što sugerira da evanđelja nisu mogla izmisliti taj detalj.
    • • Najraniji židovski odgovor nije bio da grob nije prazan, nego da su učenici ukrali tijelo (Matej 28:11-15).

3. Nastanak kršćanske vjere

• • Svi znanstvenici, čak i skeptici, priznaju da su prvi učenici vjerovali da je Isus uskrsnuo.

• No, što je uzrokovalo tu vjeru?
  
  • • Nije mogla proizaći iz židovske teologije, jer su Židovi vjerovali u opće uskrsnuće na kraju vremena, a ne u pojedinačno uskrsnuće unutar povijesti.
  • • Učenici nisu mogli izmisliti uskrsnuće – radije bi čuvali grob i čekali posljednji dan.
  • Nagla promjena kod učenika – od uplašenih bjegunaca postaju hrabri propovjednici, spremni umrijeti za svoju tvrdnju.