Psalam 112
Psalam 112 započinje snažnim pozivom: Slava GOSPODU! Već prva rečenica usmjerava naše srce prema Bogu. Ovaj psalam ne govori samo o religioznom čovjeku, nego o osobi čiji je cijeli život oblikovan strahopoštovanjem prema Gospodinu.
Glavna misao psalma može se sažeti ovako: Blagoslovljen je čovjek koji se boji Gospodina.
Strah Gospodnji nije paničan strah od Boga, nego duboko poštovanje, poniznost, poslušnost i svijest da je Bog svet, pravedan i dostojan našega povjerenja. Čovjek koji se boji Gospodina ne živi površno, neovisno i samouvjereno, nego svoj život usklađuje s Božjom voljom.
Psalam kaže da se takav čovjek „veoma raduje njegovim zapovijedima“. To znači da poslušnost Bogu za njega nije teret. On Božje zapovijedi ne doživljava kao ograničenje, nego kao put života, mudrosti i blagoslova.
To je važno pitanje i za nas: radujemo li se Božjoj riječi ili je doživljavamo kao obvezu? Učimo li svoju djecu da je poslušnost Bogu radost, a ne samo dužnost?
Psalam 112 opisuje nekoliko osobina takvog čovjeka.
Prvo, on je poslušan Bogu. Njegova poslušnost nije neiskrena. On ne služi Bogu samo zato što mora, nego zato što u Božjoj volji vidi dobro, istinu i život.
Drugo, on postaje sličan Bogu. Psalam ga opisuje kao milostivog, suosjećajnog i pravednog. Drugim riječima, čovjek koji iskreno štuje Boga sve više odražava Božji karakter. Ako je Bog milostiv, i on pokazuje milost. Ako je Bog pravedan, i on teži pravednosti. Ako je Bog velikodušan, i on uči živjeti otvorenih ruku.
Treće, on živi vjerom, a ne strahom. Psalam kaže: „Ne boji se zlih glasova; srce mu je postojano, uzda se u Gospodina.“ To ne znači da u njegov život nikada ne dolaze loše vijesti. Znači da loše vijesti nemaju posljednju riječ nad njegovim srcem. Njegovo srce nije nošeno panikom, nego usidreno u Bogu.
Psalam govori da je njegov utjecaj vidljiv i u njegovu potomstvu. Djeca i budući naraštaji primaju snažan primjer vjere, poštenja, molitve i poslušnosti. Najveća baština koju roditelj može ostaviti djeci nije samo materijalna sigurnost, nego pobožan primjer.
Psalam također govori o blagostanju. No to ne smijemo shvatiti površno, kao obećanje lakog bogatstva. Biblijski blagoslov uključuje izobilje, zadovoljstvo, mir, ispunjenost i sposobnost da ono što imamo koristimo na Božju slavu. Bog blagoslivlja čovjeka ne zato da bi živio sebično, nego da bi postao blagoslov drugima.
Zato se u psalmu posebno naglašava velikodušnost: „On posuđuje“ i „daje siromasima“. Pravedan čovjek nije zarobljen novcem. On ne zloupotrebljava moć koju novac može donijeti, nego ga koristi pravedno, mudro i milosrdno.
Jedna od najljepših slika u ovom psalmu glasi: „Čestitima svjetlost sviće u tami.“
Tama u Bibliji može označavati moralnu i duhovnu tamu grijeha, ali i razdoblja zbunjenosti, kušnje, opasnosti, boli i neizvjesnosti. Čovjek u tami ne vidi jasno kamo ide te se lako spotiče i pada. No pravednik, čak i kada prolazi kroz teška vremena, ima svjetlo Božje prisutnosti i vodstva.
To ne znači da odmah razumije sve što se događa. Ali zna kome vjeruje. Njegov život ne vodi slučajnost, nego Gospodin.
Živimo u vremenu loših vijesti. Ratovi, krize, bolesti, obiteljski problemi, financijski pritisci i moralna nesigurnost lako mogu uznemiriti srce. No Psalam 112 pokazuje drugačiji put.
Čovjek koji se boji Gospodina nije oslobođen svih problema, ali je oslobođen ropstva strahu. Njegovo srce je postojano jer se uzda u Gospodina.
To nas podsjeća na Kristove riječi: „Neka se ne uznemiruje srce vaše i neka se ne plaši.“ Vjera ne znači da nemamo razloga za brigu, nego da imamo veći razlog za pouzdanje.
Psalam završava snažnim kontrastom. Bezbožnik vidi blagoslov pravednika i ljuti se. Zavist ga izjeda. On škrguće zubima i propada. Njegove želje na kraju nestaju.
To je ozbiljna opomena. Život bez Boga može imati trenutne užitke, ali ne može dati trajno ispunjenje. Tjelesni užici prolaze, ljudske ambicije blijede, ali Božja riječ ostaje zauvijek. I oni koji se raduju vršiti Božju volju ne žive uzalud.
Psalam 112 ne poziva nas samo da se divimo pravednom čovjeku. On nas poziva da postanemo takvi ljudi.
Blagoslovljen čovjek nije onaj koji ima savršen život, nego onaj koji se boji Gospodina. On ljubi Božju riječ, živi poslušno, pokazuje milost, daje velikodušno, ostaje postojan u nevolji i ostavlja trag koji traje.
Pitanje za nas nije samo: želimo li Božji blagoslov?
Pravo pitanje glasi: bojimo li se Gospodina i radujemo li se njegovim zapovijedima?
U vezi s retkom 5: „uređivati svoje poslove razumno“
“Ova riječ je dvosmislena, kao i hebrejski izvornik. Redak može značiti ili da čovjek vodi svoje poslove razborito, ili da izbjegava korupciju i nezakonitost u svemu što čini.”
U vezi s retkom 2:
“Najbolje jamstvo za vrlinu i uspjeh djece jesu vrlina i pobožnost roditelja; najsigurnija baština za sreću, ugled i korisnost u životu jest ona koja proizlazi iz primjera, molitava i savjeta pobožnog oca i majke.”
“Dok Psalam 111 objavljuje Božja divna djela, Psalam 112 opisuje pravednika koji je naučio što znači bojati se Boga. U svojoj u svojoj književnoj strukturi, kao i po svojoj temi, ovaj poučni psalam prati prethodni.
‘Blago čovjeku.’
Jezikom koji podsjeća na Psalam 1,1 prikazana je sreća bogobojaznog čovjeka.
Čovjek koji se boji Gospodina prirodno uživa vršiti Božje zapovijedi.
Njegova djeca postaju baštinici njegovih duhovnih i materijalnih blagoslova.
‘Milostiv, suosjećajan i pravedan.’
Ti se izrazi također koriste u Psalmu 111 za opis Boga.
To je primjena vječne istine da pobožan čovjek sve više postaje sličan predmetu svojega štovanja.
Njegovo blagostanje bit će trajno, a njegovo ime dugo će se pamtiti zbog njegova pobožnog karaktera.
‘Srce mu je postojano.’
Njegovo potpuno pouzdanje u Boga dalo mu je osjećaj stabilnosti koji bezbožnici ne mogu poznavati.
Istina da ‘njegova pravednost traje dovijeka’ ovdje stoji u snažnoj suprotnosti sa sudbinom bezbožnika.”
U vezi s retkom 5 i dalje:
“Sada dolazi u prvi plan poseban oblik dobrote ovoga uspješnog čovjeka.
To je velikodušnost, tema ovoga retka i retka 9, ali već nagoviještena u 4b.
Razvijajući tu temu, psalam se vrlo realno bavi kušnjama koje prate posjedovanje novca.
Jedna od njih je sklonost zloupotrebi moći koju novac donosi. Zato se hvale i dobrota (5a; usp. RV, NEB) i pravednost (5b) kod onoga koji posuđuje, jer zajmodavac ima preveliku prednost nad dužnikom.
Druga zamka je strah (r. 7–8), jer mnogo toga može poći po zlu bogatom čovjeku (usp. zle vijesti iz retka 7), a mora se nositi i s mnogo zlobe i suparništva (r. 8,10).
Odgovor se nalazi u usmjerenosti prema Bogu iz retka 7b: pouzdanje ne u povoljan razvoj događaja, nego u Gospodina (to je još potpunije razvijeno, primjerice, u Psalmu 37).
Obećanje nije nužno bolje vijesti (barem ne odmah, iako će doći: r. 8b,10), nego postojano srce.
Točnije, riječ je o srcu koje je učvršćeno i poduprto boljim činjenicama od vlastite hrabrosti.
Treća kušnja jest škrtost.
Cijeli psalam govori protiv nje, a osobito reci 5, 6 i 9, od kojih Pavao citira redak 9 u 2. Korinćanima 9,9.
Ondje, kao i ovdje, pokazuje se da je upravo hrabar put najsigurniji.
U psalmu, gdje je naglasak na onome što traje, čovjek koji se usuđuje biti velikodušan prikazan je kao onaj koji će ostati zapamćen (r. 6), čija dobra djela nikada neće izgubiti svoju vrijednost (r. 9; usp. r. 3).“
“Ovaj psalam sadrži hvalu i štovanje onih koji se boje Jahve, koji se podlažu njegovoj volji i poslušni su mu u svemu.
No moramo se podsjetiti da su ovdje blagoslovi zemaljski blagoslovi; to su blagoslovi obećani vjernim Židovima.
Kršćanski blagoslovi nisu samo zemaljski; oni su nebeski, jer smo ‘blagoslovljeni svakim duhovnim blagoslovom na nebesima u Kristu’ (Ef 1,3).
Psalam nas, barem djelomično, vodi prema zemaljskim blagoslovima i blagostanju koje će pobožni spašeni ostatak uživati u budućem zemaljskom kraljevstvu.
U starozavjetnom Izraelu bogatstvo i obilje smatrali su se znakovima Božjeg blagoslova, naklonosti i odobravanja.
Oni se često spominju u Mudrim izrekama.”
Pnz 6,1.13; Jošua 24,14; 1. Petrova 2,17
One mu nisu teret.
Njegovo potomstvo imat će duhovni utjecaj.
Pravednost.
(Ali ne na račun razboritosti.)
Ne boji se zlih vijesti; srce mu je usmjereno na Boga.
Razmisli kako tvoj život utječe na ljude oko tebe:
Je li to dovoljan motiv da živiš takvim kristolikim životom?
Molim, podijelite dalje – neka se istina širi.
