Kalvinistička teologija?

Kalvinisti tvrde da se pojedinci mogu spasiti isključivo Božjom suverenom voljom, prema kojoj ih On predodređuje i obnavlja za spasenje. Prema njihovom učenju, Bog je odredio sudbinu svakog čovjeka – neki su predodređeni za vječni život, dok su drugi predodređeni za vječnu propast. Božja ljubav, prema kalvinizmu, ograničena je samo na izabrane.

Međutim, Biblija uči suprotno – Bog nudi spasenje svima. Pismo jasno pokazuje da Bog želi da svi ljudi budu spašeni (1. Timoteju 2:4; Ivan 3:16), a ne samo unaprijed odabrani pojedinci.

Kršćani koji vjeruju u Bibliju ne poriču Božju suverenu moć da obraća grešnike, ali problem nastaje jer Biblija jasno pokazuje da čovjek ima slobodnu volju i može odbaciti Božju milost (Djela 7:51; Matej 23:37). Spasenje nije rezultat prisilne milosti, već Božjeg poziva na koji svatko može slobodno odgovoriti vjerom.

Primjeri toga nalaze se u Bibliji:

1. Ljudi se mogu oduprijeti Duhu Svetomu:
   
   • Djela apostolska 7:51 – „Tvrdovrati i neobrezanih srdaca i ušiju! Vi se uvijek opirete Duhu Svetomu; kako su činili vaši oci, tako činite i vi.”
2. Ljudi mogu odbaciti Božji savjet:
   
   • Izreke 1:25 – „Ali vi ste prezreli sav moj savjet i niste htjeli mojeg ukora.”
3. Ljudi mogu odbiti Božji naum za sebe:
   
   • Luka 7:30 – „Ali farizeji i zakonoznanci odbaciše Božji naum za sebe ne dajući se krstiti od njega.”

Iz ovih biblijskih stihova jasno proizlazi:

• Božja suverenost i predodređenje ne prisiljavaju ljude na spasenje.
• Čovjek ima slobodnu volju da prihvati ili odbaci Božju milost.
• Kalvinističko učenje o neodoljivoj milosti nije u skladu s biblijskim naukom.

Kako kalvinisti uglavnom definiraju svoje najvažnije teološke točke?

• Potpuna pokvarenost – Ljudi su poput mrtvaca. Ne mogu odgovoriti Bogu. Ne mogu vjerovati u Krista. Zapravo, preporod (regeneracija) mora prethoditi vjeri.
• Bezuvjetni izbor – U vječnosti prošloj, Bog je izabrao ili odabrao one koji će biti spašeni. Taj izbor ne temelji se ni na čemu u samima izabranima. Odabrao je otprilike jedan do dva posto cijelog čovječanstva. Ostali ne mogu biti spašeni. 
• Ograničeno pomirenje – Krist je umro samo za izabrane. Samo su izabrani spasivi. Onima za koje nije umro (98% čovječanstva), spasenje nije moguće. Oni su osuđeni od začeća.
• Ljudi se ne mogu oduprijeti milost – Bog privlači samo izabrane, a izabrani ne mogu odoljeti Njegovom privlačenju i milosti.
• Ustrajnost svetih – Izabrani, i samo izabrani, ustrajat će u vjeri i dobrim djelima do smrti. Vječna sigurnost (očuvanje svetih) odnosi se samo na vjernike koji ustraju. Vjernici koji ne ustraju bit će vječno osuđeni.

Kalvinisti smatraju da svih pet točaka kalvinizma čine nerazdvojivu cjelinu. Ako jedna točka pada, cijeli sustav vjerovanja dolazi u pitanje.

Biblijski odgovor na ovih pet točaka:

• Potpuna pokvarenost  – Jesmo grešnici, ali možemo odgovoriti Bogu.

Ivan 6:35 – Vjera prethodi novom rođenju; osoba ne prima vječni život prije nego što povjeruje.

• Bezuvjetni izbor – Izbor se odnosi na službu, a ne na vječnu sudbinu.

Djela 13:46 – Židovi su sami sebe smatrali nedostojnima vječnog života; Bog nije bio odgovoran za njihovo nevjerovanje.

Ivan 5:39-40 – Isus jasno kaže da Židovi ne žele doći k Njemu, a ne da su predodređeni za propast.

• Ograničeno pomirenje – Krist je umro za cijeli svijet, čineći sve spasivima.

Ivan 1:29 – Krist je umro za grijehe cijelog svijeta.

2. Petrova 2:1 – Lažni učitelji koji nisu spašeni ipak su bili „otkupljeni“ Kristovom žrtvom.

• Ljudi se ne mogu oduprijeti milost = Ljudi mogu odoljeti Božjoj milosti. Nitko ne osporava da je Bog suveren, ali pitanje je: Kako Božja suverenost djeluje u Njegovim odnosima s čovječanstvom?

   Ivan 12:32 – Isus kaže da će privući sve ljude k sebi.

   Matej 23:37-39 – Izraelci su mogli odbaciti Božju milost, što pokazuje da ona nije neodoljiva.

• Ustrajnost svetih – Ustrajnost nije zajamčena i nije uvjet za očuvanje spasenja. Ona je uvjet za vladanje s Kristom.

Luka 8 (Usporedba o četiri tla) – Pokazuje da neki vjernici otpadaju od usredotočene i poslušne vjere, ali to ne znači da gube spasenje.

Otkrivenje 20:11-15 i Ivan 11:25-27 – Ljudi su osuđeni zbog nevjere, a ne zbog nedostatka dobrih djela.

Ivan 3:16-18 (kao i mnogi drugi odlomci u Evanđelju po Ivanu i cijeloj Bibliji) pobijaju kalvinizam na sljedeće načine:

• Protiv – ne mogu vjerovati u Krista: Svatko može vjerovati u Krista.
• Protiv – samo su neki izabrani za spasenje: Nigdje se ne spominje niti implicira izbor za vječni život.
• Protiv – Isus je umro samo za neke: Krist je umro za grijehe cijelog svijeta.
• Protiv – ljudi se ne mogu oduprijeti milosti: Bog privlači sve ljude, a oni koji ustraju u svom otporu (nikad ne dođu do vjere u Krista) bit će vječno osuđeni.
• Protiv –  ustrajnosti spašenih za očuvanje spasenja: Vječna sigurnost je istinita, neovisno o ustrajnosti.

Kalvinizam često uskraćuje vjernicima sigurnost spasenja, te prikazuju Boga kao okrutnog suca koji unaprijed određuje ljude za propast. Ideja da milost znači božanski determinizam nije biblijska, već teološki koncept stvoren kako bi se obranilo predodređenje. Trebamo ostati pri biblijskoj definiciji milosti, a ne dodavati značenja koja nisu u Pismu.

Jedan od glavnih argumenata kalvinista jest da oni koji naučavaju spasenje isključivo po milosti i da ljudi mogu prihvatiti ili odbiti dar spasenja, uče lažno evanđelje. Time tvrde da samo čin prihvaćanja dara spasenja podrazumijeva ljudsko djelo, čime pokušavaju opravdati svoj stav o božanskom predodređenju.