Približno vrijeme čitanja: 5 minPavlov govor pred Areopagom u Ateni (Djela apostolska 17:22–31) stoljećima potiče teološke rasprave i različita tumačenja. Neki ga promatraju kao dijaloški most između kršćanske vjere i grčke filozofije, u kojem apostol mudro prepoznaje duhovne tragove u poganskoj misli te nježno vodi slušatelje prema istini. Drugi u istom govoru vide beskompromisni misionarski nastup, gdje poznati filozofski obrasci služe samo kao retoričko oružje kojim Pavao ruši pogansko razumijevanje Boga i poziva na odlučan prekid s idolopoklonstvom.
No prije nego zauzmemo jednu od tih pozicija, ključno je promotriti kontekst u kojem je smješten ovaj govor i kako taj kontekst oblikuje sadržaj, ton i svrhu Pavlovih riječi...
Približno vrijeme čitanja: 6 minAko želiš biti radostan, sretan, važno je kretati se, ali da li je to na prvome mjestu? Evo pravog iznenađenja: znaš li koja je aktivnost na prvom mjestu na listi radosti, sreće?
Približno vrijeme čitanja: 3 minVjera u Krista donosi spasenje i vječni život (Ivan 3:16; Ivan 5:24; Rimljanima 5:1).
Ljubav prema Kristu je plod vjere, ali nije automatska ni zajamčena kod svih vjernika.
Isus je rekao: „Ako me ljubite, zapovijedi moje čuvat ćete“ (Ivan 14:15) – dakle, ljubav se izražava poslušnošću, a ne samo riječima.
Vjernici mogu vjerovati u Krista, a da ga u određenom trenutku ne ljube – zbog grijeha, hladnoće, neposlušnosti ili duhovne nezrelosti.
Približno vrijeme čitanja: 5 minU suvremenom svijetu, osobito u poslovnom, brzina donošenja odluka i pristup informacijama često se smatraju ključnima. No, istinski napredak ne dolazi iz posjedovanja svih odgovora, već iz sposobnosti postavljanja pravih pitanja. Isto vrijedi i za duhovni život. Biblija nam iznova pokazuje da Bog koristi pitanja kako bi otkrio istinu, probudio savjest i potaknuo promjenu. Kada je Bog pitao Adama: „Gdje si?“ (Postanak 3:9), nije to bilo zbog neznanja, već da bi ga suočio s istinom.
U ovom članku istražit ćemo kako mudra pitanja oblikuju naš svakodnevni život, odnose i duhovnu zrelost – te kako Biblija pokazuje važnost postavljanja pravih pitanja. Naučit ćemo kako zamijeniti ograničavajuća pitanja onima koja osnažuju, kako u poslu, tako i u životu s Bogom.
“Pitanja su važnija jer nas vode do istine, dok odgovori bez traženja mogu samo uspavati našu dušu.”...
Približno vrijeme čitanja: 6 minPrimjenjivati biblijsku poruku u svakodnevni život nije dodatak, već obveza. Božja Riječ poziva nas da njezine istine prenesemo i na situacije koje ne opisuje izravno. Vjernici su potaknuti da razmišljaju izvan samog teksta – da iz njega izvode smjernice za život u svijetu punom izazova.
Međutim, uz taj poziv dolazi i jedno važno upozorenje: primjena može biti i pogrešna. Ponekad, u želji da biblijsku poruku učinimo što primjenjivijom, možemo prijeći granicu i početi izobličavati izvorno značenje teksta. Čak i kad su te proširene primjene logične i dobronamjerne, postoji opasnost da zasjene ono što tekst doista govori. Ako se poruka ne izvodi iz stvarnog konteksta odlomka, može postati iskrivljena i umjesto da vjerno prenosi Božju namjeru, može odvesti slušatelja na pogrešan put. To je slično kao s prometnim znakovima. Ako ih pogrešno protumačimo, iako s najboljom namjerom, mogli bismo učiniti upravo suprotno od onoga što nam signal poručuje. Tako i biblijski tekst ima točno određenu svrhu, a naša je odgovornost da ju jasno razumijemo prije nego što krenemo s primjenom...
Približno vrijeme čitanja: 5 minKad pomislimo na Isusa, mnogi od nas ga zamišljaju kao smirenog, sabranog, duhovno nadmoćnog Učitelja. Ali u Ivanovu evanđelju, poglavlje 11 otkriva drugačiju sliku: Isusa duboko pogođenog, uznemirenog, pa čak i ljutitog. On plače. On jeca. On drhti. I sve to događa se pred grobom Njegova prijatelja Lazara. To je jedno od najemotivnijih poglavlja u cijelom Novom zavjetu.
U kulturi koja potiskuje emocije ili ih omalovažava kao znak slabosti, posebno među vjernicima, ovaj tekst razbija stereotipe. Isus ne samo da dopušta emocije – on ih duboko proživljava. Upravo time pokazuje što znači biti istinski čovjek i istinski Bog.
Približno vrijeme čitanja: 10 minGodine 1906. na seoskoj izložbi u Engleskoj održano je natjecanje u kojem su posjetitelji trebali pogoditi težinu jednog vola. Više od 800 ljudi, različite dobi, obrazovanja i zanimanja, dalo je svoje procjene. Kada je znanstvenik Francis Galton analizirao njihove podatke, otkrio je da je prosjek njihovih procjena bio zapanjujuće točan – samo 0,5 kg od stvarne težine vola. Vidimo da mnoštvo ljudi – iako pojedinačno nesavršeno – može doći do vrlo točnih i mudrih kolektivnih zaključaka.
Ali je li to uvijek tako? Može li se na skupinu uvijek osloniti?...
Približno vrijeme čitanja: 8 minU 1. Samuelovoj 8. poglavlju zatičemo Izrael na prekretnici – trenutku u kojem odlučuje zamijeniti Božju vladavinu ljudskom. Njihov zahtjev za kraljem nije samo politička inicijativa – to je duhovna dijagnoza naroda koji je izgubio povjerenje u Božju prisutnost i providnost. Iako su imali Boga za Kralja, koji ih je izbavljao i vodio, sada žele „kralja kao i svi drugi narodi“ – vođu kojega mogu vidjeti, organizaciju kojoj mogu pripadati, strukturu koja djeluje sigurnije od vjere. Vidimo Izraelce kako traže kralja „kao svi drugi narodi“. Povod toj molbi bila je korumpiranost Samuelovih sinova, ali dublji problem bila je duhovna zamjena: ljudski autoritet umjesto Božje vladavine. Iako su do tada imali Boga za Kralja i iskustvo njegove zaštite, narodni vođe žele nešto opipljivo, predvidivo i svjetovno – žele "nekoga s kožom". Prvi redci ovog poglavlja postavljaju dijagnozu: kad ljudsko srce odluči da Bog više nije dovoljan. To nije samo davna priča o jednom narodu. To je ogledalo i našeg vremena...
Približno vrijeme čitanja: 12 minOproštenje – tj. ljubav, strpljivost, dobrota, krotkost, uzdržljivost, mudrost – temeljni je koncept duboko ukorijenjen u Bibliji, koji nudi put do duhovne obnove, mentalnog mira i emocionalnog iscjeljenja. Biblija pruža dubok uvid u prirodu oproštenja, naglašavajući njegovu važnost u našem odnosu s Bogom i jedni s drugima. Istražimo što Biblija kaže o oprostu, prednostima oprosta i posljedicama skrivanja neoprosta.
Oprost je jedna od najdubljih i najizazovnijih zapovijedi koju Biblija postavlja pred vjernika. On nije tek emocionalna reakcija ili moralna dužnost, nego temeljni izraz ljubavi, poslušnosti i duhovnog sazrijevanja. Ali oprost pokreće i teško pitanje: treba li zaboraviti? Ili je biblijski ispravno reći: „Opraštam ti, ali učim lekciju“?...
Približno vrijeme čitanja: 5 minFraza „To je tako“ postala je popularna u mnogim područjima života, od sporta do politike, od psihologije do vojske. U suštini, to je verbalno slijezanje ramenima „što je bilo, bilo je… idemo dalje.“
Izraz „to je tako“ ušao je u svakodnevni govor kao način prihvaćanja stvarnosti bez isprike, bez uljepšavanja. U početku se koristio za opisivanje surovih i zahtjevnih životnih uvjeta, gdje nije bilo prostora za pretvaranje ni slabost. S vremenom je postao način na koji ljudi izražavaju pomirenost s onim što se ne može promijeniti. Posebno je postao popularan u javnim izjavama, kada se želi izbjeći detaljno objašnjavanje ili suočavanje s neugodnim činjenicama. Za mnoge je to izraz praktičnog realizma, ali za druge – znak emocionalnog povlačenja ili osjećaja nemoći.
No problem je što taj izraz ne ostaje samo rečenica – on postaje mentalitet. Rezignacija. Opravdanje za nečinjenje. Poricanje nade. Gubitak vizije...