Potraga za smislom života

Knjiga Propovjednika – jedna je od najiskrenijih biblijskih knjiga kada je riječ o pitanju smisla života. Ona ne uljepšava stvarnost i ne nudi brze odgovore. Umjesto toga, vodi čitatelja kroz ozbiljan misaoni proces: može li čovjek pronaći smisao i punoću života bez Boga, oslanjajući se na ono što svijet nudi?
Propovjednik promatra život „pod suncem“, to jest u okvirima ljudske perspektive bez čvrstog uporišta u vječnom. I upravo zato njegova promatranja zvuče kao glas čovjeka koji je sve probao, sve vidio i došao do ruba razočaranja.

Četiri strategije smisla koje čovjek pokušava

U svojoj potrazi Propovjednik ispituje nekoliko temeljnih putova kojima ljudi traže osjećaj ispunjenja. To nisu samo antičke ideje, nego i najčešće moderne strategije života.

1) Znanje i mudrost – smisao kroz razum

Ako čovjek postane dovoljno mudar, ako shvati zakonitosti života, možda će pronaći mir. Propovjednik cijeni mudrost, ali otkriva njezinu granicu: što više čovjek zna, to jasnije vidi koliko je svijet krhak i pun nepravde. Znanje može rasvijetliti stvarnost, ali ne može ukloniti prolaznost niti dati konačni odgovor na patnju i smrt.

2) Užitak i hedonizam – smisao kroz osjećaj

Užitak obećava brzo ispunjenje: vino, zabava, eros, puno iskustva. No Propovjednik pokazuje da užitak ima kratko trajanje. Nakon smijeha često dolazi praznina. Užitak je dar koji se prima sa zahvalnošću, ali nije temelj na kojem se gradi smisao života.

3) Rad i produktivnost – smisao kroz postignuće

Čovjek pokušava opravdati život radom i ostavštinom. No Propovjednik se suočava s bolnom istinom: sav trud može ostati nekom drugom, a smrt briše konačnu kontrolu nad rezultatima. Rad je dobar i potreban, ali smisao života ne može počivati na njemu.

4) Ugled i moć – smisao kroz status

Status i priznanje nude osjećaj važnosti. No ljudska slava je nestalna, a moć ne može zaustaviti vrijeme. Ni utjecaj ne spašava čovjeka od prolaznosti.

5) Zdravlje i dugovječnost – smisao kroz očuvanje života

U suvremenom svijetu zdravlje se često doživljava kao vrhovna vrijednost. Ako je tijelo snažno, ako se bolest drži pod kontrolom, ako se život može produžiti i optimizirati, tada – vjeruje se – život ima smisla. Iako Propovjednik ne koristi moderni jezik medicine i zdravog načina života, on vrlo jasno pokazuje granicu takvog razmišljanja.

Bolest, starost i smrt stalno prekidaju ljudsku iluziju kontrole. U završnim poglavljima knjige tijelo se raspada, snaga nestaje, a dah se vraća Bogu koji ga je dao. Zdravlje je dragocjen dar, ali nije jamstvo smisla. Ono može produžiti život, ali ga ne može opravdati.

Zdravlje, poput mudrosti, užitka i rada, ne može nadjačati prolaznost.

„Ispraznost nad ispraznošću“ – život bez Boga

Zaključak Propovjednika zvuči težak, ali je duboko pošten:

„Ispraznost nad ispraznošću – sve je ispraznost.”

No taj zaključak ne stoji sam za sebe. On vrijedi ako je Bog isključen iz slike. Propovjednik ne tvrdi da je sam život besmislen, nego da život promatran „pod suncem“, bez Boga, ne može izdržati teret smisla.

Značenje pojma „ispraznost“

Hebrejska riječ hevel ne znači besmisao u apsolutnom smislu, nego nešto prolazno, neuhvatljivo, poput pare ili daha. Riječ opisuje krhkost, nestalnost i nemogućnost da se u stvorenim stvarima pronađe trajno uporište.

Život bez Boga može izgledati ispunjen – znanjem, radom, užitkom ili uspjehom – ali na kraju ne može izdržati stvarnost smrti i prolaznosti. Ono što ne nadilazi smrt, ne može nositi konačni smisao.

Završna riječ Propovjednika

Na samom kraju knjige dolazi rečenica koja sažima cijelu potragu:

„Čujmo sada završnu riječ svemu: Boga se boj i zapovijedi njegove čuvaj, jer to je sav čovjek.” (Prop 12,13)

Ovo nije nagla promjena smjera, niti pobožni dodatak na kraju filozofske rasprave. Riječ je o zreloj sintezi svega što je prethodilo. Nakon što je iscrpio sve ljudske pokušaje pronalaženja smisla, Propovjednik dolazi do ključnog uvida:

Smisao nije nešto što čovjek mora proizvesti, nego nešto čemu se mora vratiti.

Što znači „boj se Boga“?

„Strah Božji“ ovdje ne znači paniku, tjeskobu ili paralizirajući strah. U biblijskom kontekstu to označava:

• duboko poštovanje prema Bogu
• priznavanje Božje stvarnosti i autoriteta
• prihvaćanje vlastitih granica

Strah Božji ovdje pretpostavlja odgovornost koja nadilazi sadašnji trenutak i otvara život prema Božjem sudu i vječnosti. Bojati se Boga znači živjeti svjesno pred Njim, priznati da čovjek nije središte svemira i da život ima smisao samo ako je usklađen s Onim koji ga je dao.

To je temeljna hermeneutička točka knjige: problem nije u životu, nego u životu bez Boga.

„Jer to je sav čovjek“

Tekst ne definira čovjeka kroz obveze, nego kroz odnos; čovjek postaje cjelovit tek kada živi u ispravnom odnosu s Bogom.

Bez toga ostaje čovjek rastrgan između znanja koje ne spašava, užitaka koji ne traju, rada koji ne ispunjava, zdravlja koje ne može zaustaviti smrt, i slave koja blijedi.

Bog nije dodatak ljudskom životu, nego njegov temelj.

Tako knjiga koja započinje nemirom i pitanjima završava u tihoj, ozbiljnoj nadi. Smisao života nije u tome da sve razumijemo, nego da živimo s Bogom.

Propovjednik ne odbacuje život, niti ga smatra bezvrijednim. On odbacuje iluziju da život može imati smisao bez Boga. Njegova kritika nije usmjerena protiv rada, užitka, znanja ili radosti, nego protiv pokušaja da se te stvarnosti pretvore u konačni temelj smisla. Radost kod Propovjednika nije bijeg od stvarnosti, nego prihvaćanje stvarnosti pod Božjom vlašću.

Upravo zato Propovjednik može istodobno reći da je „sve ispraznost“ i pozvati čovjeka da se raduje darovima koje prima. Propovjednik ne proglašava život bezvrijednim, nego pokazuje da stvorene stvari ne mogu nositi teret konačnog smisla.

Hermeneutički gledano, Propovjednik razotkriva lažnu autonomiju čovjeka. Život „pod suncem“, odvojen od Boga, ne propada zato što je loš, nego zato što je odrezan od izvora smisla. Tek kada je Bog u središtu, život prestaje biti pokušaj samospasenja i postaje odgovor zahvalnosti.

„Propovjednik ne poziva na povlačenje iz života, nego na ispravno življenje: puninu života u odnosu s Bogom, a ne u zamjeni za Boga.”

Propovjednik i Krist – ispunjenje potrage za smislom

U svjetlu Novoga zavjeta postaje jasno da Propovjednik ne stoji nasuprot evanđelju, nego mu priprema put. On do kraja razotkriva nemoć ljudskih pokušaja da pronađu smisao „pod suncem“, kako bi čitatelj bio spreman za odgovor koji dolazi odozgo. Propovjednik pokazuje da svijet bez Boga ne može nositi težinu života, a Krist objavljuje da Bog nije ostao izvan tog svijeta.

U Isusu Kristu Bog ulazi u ljudsku prolaznost, prihvaća ograničenja tijela, rada, patnje i smrti – upravo one stvarnosti koje Propovjednik opisuje kao „isprazne“ kada su odvojene od Boga. Krist ne ukida život pod suncem, nego ga otkupljuje. On ne nudi bijeg iz prolaznosti, nego smisao usred nje.

Zato se završna poruka Propovjednika – „Boga se boj“ – u Kristu produbljuje u poziv na povjerenje i zajedništvo. Smisao života više nije samo u priznanju Božje vlasti, nego u odnosu s Bogom koji se objavio kao Otac. Ono što je Propovjednik tražio kroz mudrost, Krist daruje kroz milost po vjeri u Njega.

Tako Propovjednik postavlja pitanje koje ne može sam odgovoriti, a evanđelje donosi odgovor koji čovjek sam ne može proizvesti: smisao života nije pronađen pod suncem, nego darovan s neba – i živi se pred Bogom, u Kristu.

„Ja sam došao da imaju život, u izobilju da ga imaju“ (Iv 10,10)
ne proturječi Propovjednikovoj dijagnozi, nego pokazuje da punina života nije dostupna „pod suncem“, nego u odnosu s Kristom.

Pavao dodatno pojašnjava da je stvaranje bez Boga osuđeno na prolaznost (mataiotēs), ali s nadom otkupljenja:
„Jer je stvorenje podvrgnuto ispraznosti… u nadi“ (Rim 8,20).

Konačno, Kristološki fokus smisla sažet je u Pavlovim riječima:
„Jer je sve po njemu i za njega stvoreno“ (Kol 1,16), čime se jasno pokazuje da smisao života nije autonomna ljudska konstrukcija, nego stvarnost utemeljena u Kristu.

Smisao koji Propovjednik traži, Krist objavljuje: ‘Ja sam put, istina i život.’” (Iv 14,6)

Hvala vam što ste odvojili vrijeme za čitanje ovog članka! Ako vam je bio koristan, podijelite ga s prijateljima – možda će nekome baš danas trebati ova poruka. Zajedno možemo širiti vrijedne misli i poticati pozitivne promjene!