Prekini sumnje i napravi korak vjere
Tekst: Matej 14:22–33 (Isus hoda po vodi i Petar izlazi iz čamca)
Tema: Povjerenje u Boga oslobađa nas od paralize straha i sumnji te nas osposobljava za djelovanje.
Uvod: Zašto stojimo na mjestu?
Braćo i sestre, koliko nas ovdje zna kako izgleda kad previše razmišljamo?
Kad Bog stavi priliku pred nas, a mi ju preispitujemo s deset strana. Kad znamo što bi trebalo učiniti, ali paralizira nas strah: Što ako pogriješim? Što ako ne uspije? Što će ljudi reći?
Dok mi čekamo, sve brzo ide dalje. Prilike prolaze. Danas nas Gospodin poziva: Prekini sumnje i učini korak vjere.
1. Povjerenje umjesto sigurnosti
U evanđelju (Matej 14:22–33) vidimo Petra koji u oluji ugleda Isusa kako hoda po vodi. Kad mu Isus kaže: „Dođi!“, Petar izlazi iz čamca i hoda prema njemu.
Ali onda? Kad pogleda valove, kad osjeti vjetar, kad njegov razum krene računati što sve može poći po zlu, počinje tonuti.
Petrova pogreška nije što je pogriješio. Pogreška je što je počeo sumnjati.
Gospodin mu kaže: „Malovjerni, zašto si posumnjao?“
Pouka: U Božjem kraljevstvu ne idemo naprijed čekajući savršene uvjete, nego vjerom hodajući prema Isusu, i kad sve izgleda nesigurno.
2. Nećeš imati sve odgovore – i to je u redu
Jedan od najvećih neprijatelja vjere je uvjerenje: Prvo moram imati sve odgovore. Propovjednik u Propovjedniku 11:4 kaže: „Tko pazi na vjetar, nikad ne sije, tko gleda na oblake, nikad ne žanje.“
Ako čekamo savršene uvjete za poslušnost Bogu – nikada nećemo početi. Bog ne traži da znaš sve, nego da Mu vjeruješ.
Abraham je otišao „u nepoznato“ kad ga je Bog pozvao (Hebrejima 11:8).
Petar je izašao iz čamca kad ga je Isus pozvao.
Ti danas trebaš napraviti svoj korak – iako ne vidiš kraj puta.
3. Ne boj se neuspjeha
Još jedna laž koja nas zaustavlja: Ako pogriješim, sve će se srušiti.
Ali poslušaj: Bog nije tvoj kritičar nego tvoj Otac. Ako padneš, On te diže. Ako pogriješiš, On te uči. Ako ne uspiješ, On te vodi dalje.
Pravednik pada sedam puta – i opet ustaje (Izreke 24:16).
Nema napretka bez grešaka. Nema rasta bez rizika. Bog dopušta padove jer nas oni čine zrelijima.
4. Ne osvrći se na mišljenja drugih
Ponekad nas zaustavlja i pitanje: Što će drugi reći?
Isus kaže: „Ako tko hoće za mnom, neka se odrekne samoga sebe…“ (Marko 8:34)
Budi spreman da ljudi ne razumiju tvoje korake vjere. Tvoj put nije njima objašnjen, nego tebi. Ako znaš da Bog zove – idi. Bez obzira na to što misle ljudi.
5. Odrasti u vjeri i emocijama
Nerijetko nas u životu i vjeri ne zaustavlja samo strah od neuspjeha, nego i emocionalna nezrelost.
Emocionalno nezreli ljudi teško podnose neizvjesnost, greške, neslaganje i pritisak. Žele stalno biti sigurni, stalno biti u pravu, stalno biti voljeni i potvrđeni – i zato previše razmišljaju i premalo vjeruju.
Pavao piše: „Kad bijah dijete, govorah kao dijete, mišljah kao dijete, rasuđivah kao dijete. Kad postadoh čovjek, odbacih ono djetinje.“ (1. Korinćanima 13:11)
Vjera znači odrasti i vjerom i karakterom, tako da preuzimamo odgovornost, donosimo odluke i hodamo i kad je teško.
Kako izgleda emocionalna nezrelost u vjeri?
Povezanost vjere i emocionalne zrelosti
Pavao piše Korinćanima, koji su imali podjele, zavist, svađe i nesigurnost:
„Ja, braćo, nisam vam mogao govoriti kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao nedoraslima u Kristu. Mlijekom sam vas napajao, ne jelom, jer ga još ne mogoste. A ni sada još ne možete jer ste još tjelesni. Doista, budući da ima među vama zavisti i svađe, niste li tjelesni i ne živite li po ljudsku?“ (1. Korinćanima 3:1–3)
Drugim riječima njihova nesposobnost da vjeruju, nose odgovornost, podnose kritiku i žive u miru pokazivala je duhovnu i emocionalnu nezrelost.
Još su „djeca“ u vjeri, nespremna na ozbiljne stvari Kraljevstva.
Zato Hebrejima 5:12–14 također kori vjernike:
„Vi ste već trebali biti učitelji, a još vam treba da vas netko poučava početnim načelima Božjih riječi; opet trebate mlijeko, a ne tvrdu hranu! Tko god živi na mlijeku, još je neiskusan u nauci o pravednosti, jer je dijete. A za zrele je tvrda hrana — za one kojima je iskustvom uvježbano osjetilo za razlikovanje dobra i zla.“
Biblija jasno kaže: manjak zrelosti i manjak vjere idu ruku pod ruku.
Takav stav nas čini poput malog djeteta koje stalno gleda oko sebe da vidi hoće li mu netko aplaudirati ili ga utješiti. Bog nas želi izvesti iz toga.
| Životno područje | Djeca u vjeri | Zreli u vjeri |
|---|---|---|
| Odnos prema grijehu | Opravdavaju ili skrivaju grijeh | Prepoznaju, priznaju i kaju se |
| Prepoznavanje grijeha | Opravdavaju svoje ponašanje | Pokaju se i mijenjaju ponašanje |
| Poimanje istine | Biraju ono što im se sviđa | Prihvaćaju cijelu istinu, i kad boli |
| Pristup istini | Biraju ugodne istine | Prihvaćaju puninu istine |
| Odnos prema Bibliji | Traže samo utješne stihove | Traže i žive po istini, i kad je zahtjevna |
| Emocije vs. vjera | Vjera ovisi o osjećajima | Vjera stoji na Božjoj riječi |
| Odnos prema ispravku | Uvrijeđeni i obrambeni | Spremni poslušati i rasti |
| Donošenje odluka | Osjećaji i okolnosti vode | Vjera i poslušnost vode |
| Odlučivanje | Vođeni strahom ili mišljenjem drugih | Vođeni molitvom i Božjom voljom |
| Težnja | Zadovoljava ih „mlijeko“ – osnovna učenja | Traže „tvrdu hranu“ – dublje istine |
| Služba | Očekuju da drugi služe njima | Spremni su služiti i nositi odgovornost |
| Dužnosti u crkvi | Rado primaju, ali ne preuzimaju odgovornost | Traže kako mogu služiti i nositi dio tereta |
| Odnos prema Crkvi | Konzumenti – dolaze po „svoje“ | Sudionici – daju, grade, nose |
| Reakcija na kušnje | Paničare, sumnjaju u Božju dobrotu | Pouzdaju se u Boga i ustraju |
| Stav prema vremenu | Odgađaju poslušnost dok ne bude „savršeno vrijeme“ | Djeluju sada, jer Bog zove |
| Odnos prema promjeni | Odupiru se promjeni | Otvoreni su za rast i obnovu |
| Odnos prema autoritetu | Bune se ili traže stalnu potvrdu | Podložni su, ali razboriti |
| Zrelost karaktera | Lako se uvrijede, okrivljuju druge | Preuzimaju odgovornost, uče iz pogrešaka |
Petar prije i poslije uskrsnuća – impulzivan, boji se ljudi, ali postaje vođa → proces duhovne i emocionalne zrelosti.
Izraelci u pustinji – stalno su gunđali, tražili znakove, emocionalno nestabilni → nezrelost.
Josip u Egiptu – ponižen, odbačen, ali zadržava vjeru i zrelost → zrelost.
Primjeri iz života crkve danas:
Gdje se ja ponašam kao dijete? Gdje me Bog danas zove da odrastem? Sijem li sjeme straha ili vjere?
„Gospodine, pokaži mi gdje još razmišljam kao dijete. Gdje tražim sigurnost umjesto da ti vjerujem? Pomozi mi prepoznati gdje me nezrelost sputava i nauči me hodati vjerom, a ne osjećajima.“
Možda si danas svjestan da si više „dijete“ nego „zreo“. Ali dobra vijest je: Bog nas strpljivo vodi prema zrelosti. Petar je jednom potonuo, ali Bog ga nije odbacio. Isus ga je podigao – i učinio ga stupom Crkve.
Zrelost ne dolazi preko noći, ali počinje jednim korakom vjere.
Kako izgleda zrelost u vjeri i emocijama?
To je onaj Petar koji, nakon što ga Isus podigne iz valova, jednog dana postaje stijena i vodi crkvu. On nije ostao emocionalno dijete.
Izazov: Odrasti i kreni!
Braćo i sestre, vrijeme je da prestanemo tražiti da sve bude lako, savršeno i sigurno.
Vrijeme je da prestanemo ponašati se kao mala djeca koja žele da netko drugi odluči umjesto njih.
Vrijeme je da odrastemo i hodamo kao zreli muškarci i žene vjere, pouzdajući se u Boga.
„Budite muževi postojani, budite jaki!“ (1. Korinćanima 16:13)
Isus te danas zove da iziđeš iz čamca i pokažeš da si odrastao u vjeri i emocijama. Ne čekaj da sve bude sigurno. Ne čekaj da svi plješću. Ne čekaj da strah nestane. Kreni i gledaj kako te Bog nosi.
Zaključak: Sada je vrijeme
Braćo i sestre, ne postoji savršeno vrijeme.
Savršeno vrijeme da počneš služiti. Savršeno vrijeme da oprostiš.
Savršeno vrijeme da posvjedočiš Evanđelje. Postoji samo jedno vrijeme sada.
Isus te danas zove: „Dođi!“ I ti odlučuješ hoćeš li ostati u čamcu straha ili ćeš učiniti korak vjere.
Poziv: Što je tvoj korak?
Što ti Bog danas stavlja pred srce? Što si predugo odgađao? Na što čekaš? Bog ti danas govori: „Ne boj se, jer ja sam s tobom, ne gledaj oko sebe s tjeskobom, jer ja sam tvoj Bog!“ (Izaija 41:10)
Učini prvi korak i gledaj kako te Bog nosi kroz valove.
Molitva:
Gospodine, oprosti nam kad smo više vjerovali svojim sumnjama nego Tvojoj riječi. Daj nam srce koje se usuđuje hodati po vodi.
Daj nam vjeru da krenemo kad zoveš, i hrabrost da ne čekamo savršene uvjete. Pomozi nam danas napraviti prvi korak prema onome što si nam namijenio.
Amen.
Hvala vam što ste odvojili vrijeme za čitanje ovog članka! Ako vam je bio koristan, podijelite ga s prijateljima – možda će nekome baš danas trebati ova poruka. Zajedno možemo širiti vrijedne misli i poticati pozitivne promjene!
